Sv. Igancije Loyolski

Ignacije Loyolski (dvorac Loyola, 1491. - Rim, 31. srpnja 1556.), bio je baskijski katolički redovnik, osnivač reda Isusovaca.

Često ga posve krivo prikazuju kao stratega i psihologa koji je od početka smišljeno provodio protureformaciju. On je prije svega bio mistik, molitelj i svetac. Rođen je 1491. u dvorcu Loyola, dijete baskijskog nižeg plemstva, odgojen na dvorski način, u službi cara Karla V., ranjen kod obrane tvrđave Pamplone 1521., na ranjeničkom krevetu u očinskom dvorcu doživljava osvijetljenje. Nakon pohoda Gospinom svetištu u Montserratu ostaje skoro čitavu godinu u Manresi, gdje eksperimentalno doživljava osnovne zasade svojih Duhovnih vježbi koje će odigrati kapitalnu ulogu za duh i organizaciju buduće Družbe Isusove.

Nakon toga poduzima hodočašće u Sv. Zemlju. U Barceloni uči latinski. U Alcali i Salamanci započinje studij filozofije. Zbog svojih ideja pod budnim je okom španjolske inkvizicije. Ostavlja domovinu i nastavlja teološke studije u Parizu (1528.-1530.). Stanuje u College Montaigu gdje su studirali Erazmo i Calvin. U Parizu se okružuje odličnim mladim studentima i kasnijim suosnovateljima Družbe Isusove. To su Petar Faber, Franjo Ksaver, Jakob Laynez, Alfonzo Salmeron, Simon Rodriguez i Nikola Bobadilla. S njima 15. kolovoza 1534. na Montmartreu polaže zavjete siromaštva i čistoće s obećanjem da će poći misijski djelovati u Sv. Zemlju.

Ako se to tijekom godine ne bi moglo ostvariti, tada će se i on i njegovi drugovi dati na raspolaganje papi da ih on rasporedi na poslove gdje i kako bude htio. Pariške studije završio je s magistarskom diplomom iz filozofije i teologije.
Kako se nakon toga putovanje u Sv. Zemlju nije moglo ostvariti, daje se spomenuta skupina na raspolaganje rimskome papi. Dolazi do prve zamisli budućega Reda što se kasnije i ostvaruje, potvrdom Pavla III. bulom »Regimini militantis Ecclesiae« 27. rujna 1540. u kojoj se nalazi Formula Instituti, osnovni nacrt ili temeljno pravilo Reda. Iz njega se razabiru glavne karakteristike Ignacijeve ustanove, koje će kasnije razraditi u Konstitucijama.

www.frama-mostar.ba

Top